Nekada se smatralo da će trudnica svakom trudnoćom izgubiti jedan zub jer dijete crpi kalcij iz majčinih zubi. No proces je malo drugačiji. Dijete sav potreban kalcij za izgradnju kostiju i zubi može dobiti pravilnom prehranom majke, čime razina minerala u organizmu ostaje nepromijenjena. Trudnoća nije uzrok nastanka karijesa, no za vrijeme trudnoće postoje određeni čimbenici koji mogu pridonijeti lakšem nastanku karijesa. Promjene u razini estrogena i progesterona u organizmu za vrijeme trudnoće dovode do veće sklonosti upalama zubnog mesa. Zbog pojačane prokrvljenosti zubno meso postaje lagano otečeno i jako osjetljivo te u slučaju loše oralne higijene i nastanka zubnog plaka postaje izvrsna podloga za rast bakterija te nastanak upalnih procesa - gingivitisa i parodontitisa. Dobra higijena, uravnotežena prehrana i redoviti odlasci stomatologu izuzetno su važni kako za trudnicu, tako i za dijete. Već na početku trudnoće bitan je stomatološki pregled kako bi se uklonile sve zubne naslage i kamenac, prevenirao nastanak gingivitisa i parodontitisa te kako bi vas stomatolog savjetovao o pravilnoj higijeni te pravilnoj prehrani. Stomatolog mora biti upoznat s trudnoćom kako bi mogao procijeniti koje zahvate je potrebno provesti za vrijeme trudnoće, a koji se mogu odgoditi. Stomatološki zahvati poput uklanjanja karijesa i liječenja zuba za vrijeme trudnoće nisu zabranjeni, no veće i komplicirane zahvate, ako nisu neodgodivi, bolje je ostaviti za nakon poroda kako bi se izbjegla povećana razina stresa. Rentgenska snimanja zuba za vrijeme trudnoće potrebno je izbjegavati.

Važno je da su vlakna na četkici pravilno postavljena: kratka i umjereno čvrsta u sredini, a malo duža i mekša sa strane, tako da nježno masiraju zubno meso i zavlače se u uske prostore među zubima. Ima li četkica držak koji ne klizi u ruci, tada je možete držati u pravilnom položaju. Električna četkica nije ništa učinkovitija od obične koja se pravilno koristi. Ipak, može biti praktična onima kojima se stalno žuri ili nespretnima, koji ne uspijevaju pravilno držati četkicu. Ako vas privlači električna četkica, odaberite onu koja ima najveći broj okretaja i kružno se kreće. Dovoljno je dvije minute sporo pomicati četkicu po zubima i obuhvatiti sve zube dok ne postanu savršeno čisti.

Na što trebamo obratiti pažnju kada kupujemo četkicu za zube?

• Važna je veličina dijela za četkanje. Njezina glava, dužinom i širinom, mora odgovarati veličini usta i zuba. Ne smije biti ni premala ni prevelika, kako bi mogla doprijeti do svih zuba i nepristupačnih dijelova usne šupljine.
• Kada je riječ o vlaknima, postoje ona mekana, srednje tvrda i tvrda. Djeca bi trebala koristiti četkice s mekim vlaknima, zaobljenima na vrhovima. Ovakve četkice preporučuju se i starijim osobama i onima koje nose proteze, dok su tvrde dobre za osobe s velikim i čvrstim zubima.
• Sve više ljudi kupuje i četkice s rebrastim ili bodljikavim dodacima za čišćenje jezika ili one čiji je vrh takav da može doprijeti do najudaljenijih dijelova usta. Stoga obratite pažnju i na takve četkice.

Savjeti za pranje zubi:

Čak 80 posto odraslih ne pere zube ispravno, a loša tehnika može oštetiti desni i ostaviti bakterije u zubima. Nanesite malo paste za zube, veličine graška. Počnite sa stražnjim gornjim zubima. Držite četkicu pod kutem od 45 stupnjeva i radite kružne pokrete. Nemojte naprijed-nazad pomicati četkicom. Tako operite gornje zube te učinite isto s donjima i s unutarnje strane. Nakon toga nemojte ispirati. Pasta koja ostane na površini više štiti zube od karijesa. Koristite li električnu četkicu, nemojte kružno prati zube već lagano pomičite četkicu uzduž desni.

Niska razina vitamina D povezuje se s raznim zdravstvenim problemima, kao što su srčane bolesti, upale i općenito loše zdravstveno stanje. Odrasle osobe koje muči njegov nedostatak mogu patiti od smanjene mineralne gustoće kostiju, a također su sklonije depresivnim simptomima. Rezultati najnovijeg istraživanja su pokazali kako vitamin D pomaže u prevenciji zubnog karijesa koji u konačnici može uzrokovati propadanje zuba. Veća količina vitamina D stvara spojeve koji sadrže antimikrobna svojstva i smanjuju upalne procese u ustima. Kronična bolest desni izaziva oticanje i krvarenje, no vitamin D je može ublažiti. Primarna uloga vitainu D je održavanje homeostaze i stalne koncentracije kalcija i fosfata u krvnoj plazmi, potiče njihovo upijanje iz probavnog trakta, pridonosi jačim kostima i zdravim zubima, te je vrlo učinkovit u razvoju djece. Održavajući odgovarajuću razinu kalcija i fosfata u serumu, vitamin D omogućava normalnu mineralizaciju kostiju te rast i razvoj koštanog tkiva. Osim toga vitamin D ima i druge uloge u organizmu, kao što su uloga u rastu stanica, upalnim procesima, a prema nekim istraživačima njegova uloga u imunološkim procesima je izuzetno značajna, često i ključna.

Još blagotvornih svojstava vitamina D:

• prevencija prehlada i gripe te skraćivanje njihovog toka
• prevencija infekcija i kroničnih oboljenja dišnog sustava
• podizanje imuniteta (aktiviranjem imunoloških NK- i T-limfocita)
• ublažavanje upale i alergijskih reakcija
• prevencija karcinoma (ponajprije prostate, dojke, debelog crijeva i pluća; jedan od mehanizama je utjecaj na ekspresiju gena zaduženih za diferencijaciju, umnožavanje i programiranu smrt stanica)
• prevencija hipertrofije prostate
• očuvanje krvožilnog sustava, prevencija srčanog i moždanog udara
• prevencija šećerne bolesti tip 1 i tip 2 te intolerancije glukoze
• pomoć u regulaciji hipertenzije (povišenog krvnog tlaka)
• prevencija multiple skleroze
• prevencija Alzheimerove bolesti
• povećana efikasnost antikonvulziva (lijekovi protiv epilepsije)
• pomoć u borbi sa predmenstrualnim sindromom
• prevencija sindroma policističnih jajnika
• prevencija senilne katarakte
• zaustavljanje napredovanja osteoartritisa
• prevencija karijesa (optimalnom mineralizacijom zuba i jačanjem zubne cakline)
• podizanje mišićne snage
• gubitak tjelesne težine

Više od polovice stanovništva SAD- a u dobi od 30 ili više godina boluje od kronične upale desni, odnosno upalne infekcije koja utječe na strukturu koja okružuje i podupire zube. Sama bolest desni proizvodi svoju količinu citokina, što dodatno povećava količinu tih upalnih proteina u cjelokupnom krvotoku, uzrokujući lančanu reakciju ostalih upalnih bolesti u tijelu. Još nije dokazano da je jedna bolest rizični faktor druge ili utječe li jedna bolest na direktno stvaranje druge bolesti, no sigurni smo u važnost posjeta zubaru najmanje dvaput godišnje kako bi se na vrijeme utvrdio rizik od razvoja bolesti desni te poduzele preventivne mjere. Znamo da pretilost utječe na mnoge aspekte ljudskog zdravlja. Znanstvenici sumnjaju na povezanost između pretilosti i bolesti desni jer organizmi pretilih osoba neumorno proizvode citokine - proteine sa upalnim svojstvima. Ti citokini mogu izravno oštetiti tkivo desni ili smanjiti dotok krvi u desni, čime utječu na razvoj bolesti u desnima Najbolji način za smanjenje rizika od razvoja bolesti desni je odstranjivanje zubnog plaka svakodnevnim četkanjem, korištenjem zubnog konca, ispiranjem i profesionalnim čišćenjem zubi. Stomatolog može napraviti program za kućnu oralnu njegu koji je u skladu s individualnim potrebama svakog pacijenta.

Znanstvenici su utvrdili da spavanje otvorenih usta oštećuje zube jednako kao i gazirana pića prije odlaska na počinak. Disanje na usta suši sluznicu i spriječava zaštitni učinak sline koja ima prirodnu sposobnost da ubija bakterije koje u ustima proizvode kiselinu. Kako se razine kiseline tijekom noći povisuju, započnje erozija i propadanje zuba. Znanstvenici vjeruju da će ovo otkriće pomoći zubnim lječnicima da objasne zašto se ljudima koji tako dišu dok spavaju češće kvare zubi. Kvarenje zuba je jače na stražnjim zubima jer se pozadina suši više nego prednji dio. Ljudi sa astmom i opstruktivnom apnejom spavanja imaju veće šanse da više dišu na usta. Ovo više pogađa muškarce jer ih trećina u snu diše kroz usta, a takvih žena je oko 5 posto. Dr Joanne Choi koja se bavi proučavanjem spavanja, i njezini suradnici sa Otago University u New Zealandu, načinili su aparat koji se noću zakači na zube. On snima kiselost u ustima i šalje podatke na kompjuter. Tim je proveo istraživanje na 10 volontera kojima su stavili štipaljku na nos pa su tako dok spavaju morali disati na usta. Rezultati studije podupiru pretpostavke da disanje na usta može biti glavni faktor koji uzrokuje dentalne bolesti kao što su propadanje zubne cakline i karijes.