Svakodnevnom njegom, pravilnom prehranom i redovitom stomatološkom kontrolom, mogu se spriječiti najčešća oboljenja zubi - karijes i paradontoza. Zdravlje zubi uvelike ovisi o načinu prehrane, a njihov je glavni neprijatelj šećer kojeg bakterije za vrijeme konzumacije pretvaraju u mliječnu kiselinu, što pogoduje kvarenju zubi. Prije svega, smanjite prisutnost šećera u prehrani, slatko, osim voća, prestanite konzumirati između glavnih obroka. Naime, za zdravlje zubi mnogo je bolje konzumirati slatko jednom dnevno - i to u kombinaciji s jednim od glavnih obroka. Nakon svakog slatkog obroka bilo bi dobro pojesti i neku od namirnica koja prirodno čisti zube, primjerice jabuku ili mrkvu. Naime, sirovo voće ili povrće zahtijeva čvršće, snažnije i dulje žvakanje, koje samo po sebi pridonosi boljem čišćenju usne šupljine te tako smanjuje rizik od kvarenja zubi. Ako ste preferirali bijelo vino jer crno ostavlja mrlje na vašim zubima, promislite ponovo. Bijelo vino može također uzrokovati oštećenje zuba. Njemački su istraživači zaključili kako konzumacija bijelog vina, kao što je chardonnay, uzrokuje više štete zubnoj caklini nego crno vino. Namakali su zube 24 sata u vinima i zaključili da dolazi do gubitka kalcija i fosfora iz cakline do dubine od 60 mikrometara. Žvakaće gume bez šećera su čak i korisne za zube, jer pomažu razgradnji hrane koja se zalijepila za zube, te potiču nastanak sline. Žvakaće gume sa ksilitolom (zamjenom za šećer) doslovno reduciraju nastanak karijesa.  

Ako pazite na svoju prehranu, ne pušite, alkohol pijete umjereno i vodite aktivni život, sve u službi zdravog srca, postoji još jedan korak koji možete poduzeti, a koji na prvi pogled nije povezan s ovim vitalnim organom. Naime, istraživači Sveučilišta u Bristolu tvrde kako je pažljivo četkanje zubi i korištenje zubnog konca jednako važno za zdravlje srca kao i drugi faktori stila života. U našim se ustima nalaze bakterije koje zbog bolesnih desni mogu ući u krvotok i stvoriti ugrušak, koji pak može stići do bilo kojeg organa i primjerice uzrokovati srčani udar. Ove bakterije, streptokoki, također otpuštaju protein PadA u krvotok koji omogućuje ugrušavanje krvi. Preporučuje se četkanje zubi najmanje dva puta dnevno, a idealno bi bilo nakon svakog obroka, bez obzira koliko velikog ili malog. Jednako tako, koristite zubni konac i interdentalne četkice za ona mjesta do kojih dlačice četkice teško dopiru.

Kada pomislite na sam pojam lošeg zadaha, najbolje riješenje se čini pepermint ili neki drugi osvježivač daha. Nažalost, to je samo trenutno rješenje i najbolje je pokušati otkriti koji je mogući razlog lošeg zadaha. Pretpostavka je da se barem dva puta dnevno četkaju zube i tako se osigurava zadovoljavajuća oralnu higijenu.

Donosimo potencijalne uzroke lošeg zadaha kada u pitanju nije loša higijena:

• Suha usta - Svi smo čuli za loš jutarnji zadah, naročito ako se spava s otvorenim ustima. Gotovo sličan učinak ima previše pričanja. Stoga je prilično nezahvalno ako si profesorica ili komičarka, odnosno u opisu ti je posla da moraš puno pričati. Uglavnom, loš zadah dolazi iz bakterije u ustima koja razgrađuje konzumiranu hranu i stvara spojeve sumpora intenzivnog mirisa. Toj bakteriji odgovara suhoća usta koja se povećava prilikom dugotrajnog pričanja. Često ispijanje vode ili korištenje žvakaće gume potiču slinu i donekle rješavaju problem.
• Plak na zubima i jeziku - Mnogi su svjesni stvaranja plaka u ustima te redovito četkaju zube i koriste zubni konac kako bi spriječili nastajanje kamenca i zubnih naslaga. Isto tako nisu svjesni kako se plak stvara i na stražnjem dijelu jezika. Stoga svakako četkaj zube, ali i jezik ili još bolje - nabavi strugalicu za jezik.
• Gladovanje - Stručnjaci su također otkrili kako je zadah bolji ako ste nedavno konzumirali hranu a lošiji što je duži period prošao od trenutka kada ste zadnji puta jeli. Vjeruje se kako slina koju proizvodimo kada počnemo žvakati, zajedno s činom gutanja, može pomoći ukloniti neke od bakterija koje proizvode loš miris sa stražnje strane vašeg jezika. Zapravo, namirnice poput sirovog voća i povrća djeluju kao prirodno strugalo jezika.
• Korištenje lijekova - Postoji veliki broj lijekova, bilo na recept ili u slobodnoj prodaji, koji isušuju usta te stvaraju loš zadah. Lijekovi protiv depresije i anksioznosti, lijekovi za opuštanje mišića, antihistaminici, lijekovi protiv bolova i dekongestivi su najčešći krivci za loš zadah.

Ukoliko ste i vi poput dobrog dijela populacije krenuli na novi krug vježbanja kako biste se vratili u formu, zaboravite sportska energetska pića. Najnovija studija Međunarodne udruge stomatoloških istraživanja u Miamiju pokazala je da duža konzumacija ovog popularnog napitka može oštetiti caklinu zubi. Prethodna istraživanja su pak dokazala kako sportska pića oštećuju caklinu, čak i više nego gazirana pića, zbog kombinacije kiselih sastojaka, šećera i dodataka. U ovoj su se studiji istraživači ipak koncentrirali na utjecaj navedenih pića na dentin, zubno tkivo ispod cakline koje određuje veličinu i oblik zubi. U principu, bilo koje piće koje sadrži veliku količinu kiselih sastojaka može oslabiti caklinu, te su tako zubi podložniji bakterijama koje se mogu uvući u rupice u zubima. Šećer dodatno pogoršava situaciju jer pospješuje rast broja bakterija. Zato, držite se vode i zdravih napitaka poput smoothija koje možete napraviti samostalno.

Ako se budite s glavoboljom, možda je uzrok – u vašim ustima, naime, nesvjesno škrgutanje zubiju u snu (bruksizam) može biti razlog boli u čeljusti ili glavobolji. Mnoge osobe nisu svjesne kako škrguću zubima u snu sve dok se ne jave simptomi, poput boli u ustima, čeljusti ili pak očiti znakovi oštećenja samih zuba. Škripanje može biti uzrokovano stresom, krivim zubima, zubima koji nedostaju ili pak problemima sa snom. Postoje dva tipa bruksizma: neki ljudi jednostavno stišću zube; spoje ih i stisnu čeljust. Kod drugih je prisutna kombinacija stiskanja i škripanja zuba. Dok će nekima problemi nestati kada se suoče s izvorom stresa i nauče opustiti, drugima tehnike opuštanja neće značiti nikakvu promjenu. Njima mogu pomoći tzv. štitnici za zube i usta kojima će umanjiti oštećenje cakline i okolnog tkiva u ustima. Takva se udlaga izrađuje po mjeri, a većini pacijenata je lako naviknuti se na nju. Ukoliko i vas muči ovaj problem, obratite se u Dental Studio Rešetar Brezak gdje ćemo vas uputiti na prave načine liječenja bruksizma kako biste izbjegli ozbiljnije komplikacije.

Nadomještanje zuba, odnosno pokušaji da se izgubljeni zubi nadomjeste onima građenim od različitih materijala stari su koliko i ljudski rod. Implantat je usadak unesen u organizam s ciljem da se nadoknadi manjak tkiva i postigne estetska ili funkcionalna rehabilitacija, u ovom slučaju usne šupljine. To je zapravo vijak od titana koji se ugrađuje u čeljusnu kost kako bi zamijenio korijen izgubljenoga prirodnoga zuba. Svaki autogeni, alogeni, ksenogeni ili aloplastični materijal, unesen u organizam, je implantat. Ugradnjom implantata olakšava se protetsko rješenje za pacijenta, ako se radi o djelomičnom ili potpunom gubitku zuba. Ovisno o broju ugrađenih implantata, nadomjestak može biti fiksan, s krunicama i mostovima kojima se rješava djelomična ili potpuna bezubost. U slučaju potpune bezubosti, proteza je mobilna tj. pokrovna. Takvu protezu pacijent sam vadi i namješta. Kakav će biti nadomjestak, fiksni ili mobilni, ovisi o kliničkom statusu, materijalnim tj. financijskim okolnostima i o želji pacijenta.