Prvi znak bolesti desni je da desni krvare kada ih četkate ili čistite koncem. Najgore je preskakanje četkanja zubi navečer jer to znači da na zubima ostaju naslage od doručka, ručka, večere. Ako perete zube samo jednom dnevno moguće je na kraju izgubiti sve zube zbog bolesti desni. Nakupljenom plaku koji uzrokuje bolesti desni treba najmanje 24 sata da se razvije pa ako četkate zube jednom dnevno ipak nećete napraviti toliku štetu, ali bolje bi bilo da zube perete barem dva puta dnevno, ako to nije moguće nakon svakog obroka.

Moguć je karijes na svim zubima

Jedno četkanje zubi dnevno možda neće napraviti probleme s desnima, ali velike su šanse da dobijete karijes. Karijes nije najgora stvar na svijetu jer se lako popravlja, ali razmislite želite li imati plombe na baš svakom zubu u ustima? I ne zaboravite kakav će biti vaš zadah. Čak i ako ga pokušete prikriti žvakaćim gumama i mentol bombonima, on će ipak izbijati. Neredovno pranje zubi omogućava bakterijama da se množe, a to na kraju dovodi do nakupljanja plaka i neugodnog mirisa kojeg ćete se teško riješiti.

Karijes je kronična bolest koja vrlo sporo napreduje, a simptomi se teško otkrivaju. Ponekad prođe i godina dana od početka samog procesa do pojave prvih simptoma. U konačnici, karijes se manifestira truljenjem zubnih supstanci (cakline, dentina i korjena zuba). Donosimo činjenice koje pogoduju nastanku karijesa:

• Zubi koji svojim oblikom, položajem i veličinom onemogućuju prirodno, fiziološko samočišćenje (slinom, obrazima i jezikom)
• Zubi lošije kvalitete cakline
• Zubi s velikim kvržicama i dubokim fisurama (usjecima), gdje se plak lagano stvara, a teško odstranjuje
• Loše sanirani zubi su idealno mjesto za nakupljanje plaka (odstojeći ispuni i krunice)
• Mliječni zubi u vrijeme izmjene (trajni niču, a mliječni još nisu ispali)
• Tijekom puberteta pH sline je niži pa stvara idealnu podlogu za razmnožavanje bakterija
• U starijoj životnoj dobi mjesta zadržavanja hrane (retencijska mjesta) su ogoljeli korijeni zuba; povlačenjem zubnog mesa (gingive) i potpornog tkiva zuba (parodonta) kruna zuba dobiva novi oblik, koji, osim sklonosti karijesu, pogoduje razvoju upalnih promjena (gingivitis i parodontitis).
• Drugi najvažniji čimbenik u nastanku karijesa je prehrana. Kratkolančani ugljikohidrati - monosaharidi i disaharidi (slatkiši, kolači, proizvodi od bijelog brašna...) - imaju najveći karijesogeni potencijal.

Kako biste istaknuli lijepe zube i osmijeh o kojem svakodnevno brinete, bitno je voditi računa o licu  njegovoj svježini. Donosimo vam savjete za blistavi ten koji će istaknuti lijep osmijeh:

1. Najbitnije je hraniti se uravnoteženo i kvalitetno (bitno je da su namirnice koje jedete cjelovite i da su iz ekološkog uzgoja). Tako ćete svom tijelu osigurati dovoljne količine minerala, vitamina, esencijalnih masnih kiselina i antioksidanata potrebnih za očuvanje zdravlja tijela pa tako i kože.
2. Pijte dovoljne količine vode i izbjegavajte preslanu i prezačinjenu hranu.
3. Spavajte bar osam sati dnevno, a najzdraviji san je od 22 ili 23 sata.
4. Redovito njegujte kožu kvalitetnim preparatima za njegu područja oko očiju koji će spriječiti prijevremeno starenje kože.
5. Izbjegavajte pretjerano sunčanje jer ono može oslabiti kožu oko očiju i izazvati njeno prijevremeno starenje (zaštitite osjetljivu kožu oko očiju nošenjem naočala te korištenjem preparata sa zaštitnim faktorom).
6. Upotrebljavajte obloge za oči.
7. Ako pušite, obavezno, prestanite.

Nadomještanje zuba, odnosno pokušaji da se izgubljeni zubi nadomjeste onima građenim od različitih materijala stari su koliko i ljudski rod. Implantat je usadak unesen u organizam s ciljem da se nadoknadi manjak tkiva i postigne estetska ili funkcionalna rehabilitacija, u ovom slučaju usne šupljine. To je zapravo vijak od titana koji se ugrađuje u čeljusnu kost kako bi zamijenio korijen izgubljenoga prirodnoga zuba. Svaki autogeni, alogeni, ksenogeni ili aloplastični materijal, unesen u organizam, je implantat. Ugradnjom implantata olakšava se protetsko rješenje za pacijenta, ako se radi o djelomičnom ili potpunom gubitku zuba. Ovisno o broju ugrađenih implantata, nadomjestak može biti fiksan, s krunicama i mostovima kojima se rješava djelomična ili potpuna bezubost. U slučaju potpune bezubosti, proteza je mobilna odnosno pokrovna. Takvu protezu pacijent sam vadi i namješta. Kakav će biti nadomjestak, fiksni ili mobilni, ovisi o kliničkom statusu, materijalnim i financijskim okolnostima i o želji pacijenta.