Većina ljudi stišće i škripi zubima povremeno što ne uzrokuje oštećenja. Učestalo, nevoljno, nesvjesno i pretjerano škripanje i stiskanje zubima nazivamo bruksizam. Sile koje u tom slučaju djeluju na zube, desni i zglobove tri su puta veće nego prilikom žvakanja. Postoje dvije vrste pokreta: škripanje koje uključuje pokrete donje čeljusti i ponekad može biti prilično glasno i stiskanje kod kojeg nema pokreta donje čeljusti i odvija se nečujno. U oba slučaja bruksizam dovodi do oštećenja zubi i do drugih komplikacija. Zašto ljudi škripe zubima? Škripanje zubima je funkcijski poremećaj čeljusti i čeljusnih zglobova. Može biti uzrokovano stresom i anksioznošću. Najčešće se javlja tijekom spavanja i povezano je s lošim skladom odnosa u žvačnom sustavu koji proizlaze iz neuravnoteženog i traumatskog zagriza uzrokovanog preranim gubitkom zuba, loše izvedenih ispuna i protetskih radova, te neodgovarajuće ortodontske terapije. Kako ustanoviti škripimo li noću zubima? S obzirom da se škripanje zubima odvija noću, većina ljudi nije svijesna da to čini. Ipak, dugotrajne, učestale glavobolje, bolovi u čeljusnom zglobu uz pucketanje i škripanje u čeljusnom zglobu, smanjena mogućnost otvaranja usta, te bolovi i osjetljivost žvačnih mišića, ukazuju na bruksizam. Često ljudi saznaju za svoje škripanje zubima od svojih bližnjih koji ih čuju da škripe noću. Ako sumnjate da škripite zubima, razgovarajte sa svojim stomatologom. On će pregledati vaša usta i čeljusni zglob u potrazi za tragovima bruksizma. Zašto je škripanje zubima opasno? Škripanje zubima dovodi do trajnih promjena na zubima i žvačnom sustavu u cjelini. Prekomjerno trošenje zuba praćeno je promjenama u čeljusnom zglobu. Zubi se troše, postaju osjetljivi i lako se lome. Tijekom niza godina, čeljust ostaje potpuno bezuba, gubi se zagriz, mijenja se i fizionomija lica. U kasnijoj fazi bolesti javljaju se bolovi u čeljusti, osjetljivost i umor mišića, jutarnje glavobolje te bolovi u vratu i uhu. Što učiniti da se spriječi daljnje škripanje zubima? Kako bi spriječili daljnje škripanje zuba i posljedice koje iz toga proizlaze potrebno je započeti okluzalnu terapiju. Okluzalna terapija je svaka stomatološka intervencija usmjerena na mijenjanje postojećeg stanja zagriza, kontaktnog odnosa zuba ili položaja donje čeljusti, a sve u terapijske svrhe. Takva terapija se provodi pomoću specijalnih mobilnih nadomjestaka, noćnih udlaga, koje štite zube tijekom spavanja s ciljem ublažavanja simptoma, opuštanja žvačnih mišića i stabilizacije odnosa u čeljusnim zglobovima.

Neke poruke koje dolaze iz usta ne odnose se samo na govor. Ispada da zubi, desni i okolna tkiva također imaju mnogo toga za reći o ukupnom zdravlju. Usta su povezana s ostatkom tijela, a ono što vidimo u ustima može imati značajan utjecaj na druge organske sustave i procese u tijelu. Stvari koje se događaju sustavno u tijelu mogu se očitovati u ustima. Istrošeni zubi i glavobolja - previše stresa Mnogi ljudi se čude kada saznaju da škrguću zubima. Uostalom, oni to čine u snu, kada nisu toga svjesni i podcjenjuju fizičke simptome stresa. Škrgutanje zubima noću tijekom spavanja je čest znak emocionalnog ili psihološkog stresa. Često i čeljust može boljeti od stiskanja. Glavobolje, koje su uzrokovane grčevima u mišićima tijekom škrgutanja mogu biti problem. Ponekad bol može doći iz usta i vrata ili gornjeg dijela leđa. Udlaga za zube može olakšati simptome i zaštiti zube. Pucanje zubi - gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) Starije odrasle osobe su posebno osjetljive na pucanje zubi. Emajl postaje tanak i gotovo proziran, ali ta erozija nije normalna posljedica starenja. Zapravo, to se može dogoditi u bilo kojoj dobi. Oštećenje obično uzrokuje kiselina koja dolazi iz želuca i rastvara ih. Uzrok je gastroezofagealna refluksna bolest koja uzrokuje vraćanje želučane kiseline natrag u jednjak, a to je kratka udaljenost od usta. Suha usta i žgaravica su povezani sa simptomima GERB-a. Poremećaji prehrane, poput bulimije, mogu oštetiti zube. Želučana kiselina s vremenom oštećuje zubnu caklinu. Ranice koje ne prolaze - oralni rak Mnogi ljudi grizu unutrašnjost usta kada su živčani. Drugi ponekad zagrizu slučajno, stvarajući upalu. Ali kada otvorite upalu u ustima koja ne prolazi u roku od tjedan ili dva, važno je posavjetovati se sa stomatologom ili liječnikom. Mnogo ljudi godišnje dobije dijagnozu raka usta. Većina njih je starije od 60 godina. Stopa preživljavanja za oralni karcinom je samo 35 posto, a to je uglavnom zbog toga što se često otkrije prekasno. Pušači imaju šest puta veću vjerojatnost da će razviti oralni karcinom. Sumnjive oralne ulceracije imaju često crvene ili bijele (ili crne i bijele) rubove. One se mogu skrivati ispod jezika, gdje ih je teško vidjeti. Biopsija obično slijedi nakon vizualnog pregleda. Desni preko zubi - problemi s lijekovima Ako primijetite da desni doslovno rastu preko zuba, i uzimate lijekove za bolest srca, ili lijekove koji potiskuju imunološki sustav, vrijedi spomenuti ovaj razvoj liječniku. Oticanje zubnog mesa je znak da će dozu ili lijek biti potrebno prilagoditi. Određeni lijekovi mogu stimulirati rast tkiva desni, a to može izazvati neugodan osjećaj. U ekstremnim slučajevima, zubi mogu biti pokriveni. Suha usta - Sjogrenov sindrom, dijabetes Mnoge stvari mogu uzrokovati suha usta, od dehidracije i alergije, do pušenja i novih lijekova. Zapravo, na stotine lijekova imaju suha usta kao nuspojavu, uključujući i one za liječenje depresije, inkontinencije, tjeskobe i antihistaminike, ali nedovoljno sline je rano upozorenje na dvije autoimune bolesti, Sjogrenov sindrom i dijabetes. Kod Sjogrenovog sindroma, bijele krvne stanice u tijelu napadaju žlijezde slinovnice iz nepoznatih razloga. Drugi znakovi dijabetesa su prekomjerna žeđ, trnci u rukama i nogama, učestalo mokrenje, zamućen vid i gubitak težine. Kod Sjogrenovog sindroma, oči su suhe, kao i usta, ali cijelo tijelo je pod utjecajem poremećaja. Zbog njegovih simptoma kojima oponaša druge bolesti, poput dijabetesa, ljudi su često pogrešno dijagnosticirani i može proći nekoliko godina prije nego što je ispravno dijagnosticiran. Bijele crte unutar obraza - Lichen planus Posljednja stvar koju može očekivati da otkrijete dok perete zube je kožna bolest, ali to se događa. Lichen planus, čiji je uzrok nepoznat, je blagi poremećaj koji napada muškarce i žene u dobi od 30 do 70 godina. Sluznica u ustima je često prva meta. Oralni lichen planus izgleda kao bjelkasti uzorak na unutrašnjost obraza. Sedamdeset posto lezija se pojavljuje u ustima prije nego na drugim dijelovima tijela. Osip se može pojaviti i na vagini. Lichen planus često prolazi sam od sebe, ali je ponekad potrebno liječenje. Proteza - aspiracijska pneumonija Većina ljudi ne povezuje proteze s upalom pluća, osim da misle da se obje riječi često odnose na starije, pa ipak su u potencijalno smrtonosnoj vezi. Vodeći uzrok smrti starijih ljudi je aspiracijska pneumonija, često zbog udisanja krhotina zuba i proteza. Kod aspiracijske pneumonije, strani materijal se udahne u pluća i dišne putove, što uzrokuje opasnu, a čak i kobnu upalu. Proteze treba ukloniti svakodnevno iz usta, očistiti specijalnom četkom i pohraniti u otopinu za čišćenje. IZOVR: centarzdravlja.net

Zubi se mogu izbjeljivati kod kuće i u ordinaciji dentalne medicine. Najbrži način izbjeljivanja je u ordinaciji dentalne medicine. Uglavnom je potreban jedan posjet, a postupak traje oko jedan sat. Za izbjeljivanje se najčešće koriste proizvodi s visokom koncentracijom vodikovog peroksida, a koriste se i dodatni izvori svjetlosti. Prilikom izbjeljivanja važno je zaštititi zubno meso, a gel nanositi samo na zube koje želimo izbjeliti. Rezultat izbjeljivanja je odmah vidljiv. Za izbjeljivanje kod kuće koristi se gel na bazi karbamid peroksida niže koncentracije. Iz toga razloga izbjeljivanje traje duže. Cijeli postupak traje oko dva tjedna, te je i rezultat vidljiv nakon dva tjedna. S obzirom da zube treba pripremiti za izbjeljivanje (odstraniti kamenac, ispolirati zube) preporučeni način izbjeljivanja je pod kontrolom stručne osobe u ordinaciji dentalne medicine.

"Bolje spriječiti nego liječiti" ili "Čistoća je pola zdravlja" poslovice su koje znamo odmalena ali doista vrlo istinite ukoliko se želite odgovorno odnositi prema svom zdravlju. Kako biste održali oralno zdravlje preporučam vam nekoliko odluka koje su lagane, ostvarive i višestruko isplative. Znate li da zubnu četkicu trebate zamijeniti svaka 3 do 4 mjeseca? Toliko je vremena, naime, u prosjeku potrebno da se potroše vlakna zubne četkice. Redovita izmjena četkice prvi korak i dobar put prema oralnom zdravlju.

No, i ovo su neke od odluka koje mogu puno pridonijeti zdravlju vaših zubi:

1. Počnite prati zube 2 puta dnevno, po 2 dvije minute! Imat ćete zdravije zube, svjež zadah, manje karijesa i unaprijediti zdravlje vaših zubi..
2. Koristite zubni konac...SVAKI dan! Korištenje zubnog konca obavezni je dio održavanja zubne higijene. Svakako se konzultirajte s vašim doktorom dentalne medicine oko ispravnog korištenja zubnog konca. Iznenadili biste se koliko ljudi koncem pili desne ili radi slične nepravilnosti.
3. Žvačite žvakaće gume bez šećera! Istina je -žvakanje žvakaće gume bez šećera nakon obroka pomaže u spriječavanju nastajanja karijesa.
4. Jedite zdravo! Jedite zdravo i uravnoteženo i smanjite grickanje između obroka. Grickalice najčešće sadrže šećere koji pomažu nastanku karijesa jer se lijepe se za zube..
5. Posjetite vašeg doktora dentalne medicine! Redovne kontrole kod vašeg doktora pomoći će vam da zadržite oralno zdravlje cijelog života..

Ne čini se jako zahtjevno... mislite li da je izvedivo?